Začini se koriste od davnina i vrlo su cijenjeni kroz cijelu povijest čovječanstva. Oni
predstavljaju dijelove biljaka koji su bogati okusima. Okuse ili arome zapravo tvore spojevi
(fenoli, terpeni, spojevi sa sumporom, aldehidi itd.) koji imaju različite uloge u biljci. Primjerice, neki pomažu biljkama u preživljavanju i razmnožavanju, neki pomažu u odbijanju kukaca ili imaju ulogu antibakterijske zaštite i slično. No, većina tih spojeva ima ugodne arome i zbog toga ih koristimo u kuharstvu. Pritom, glavna im je uloga podizanje kvalitete hrane ili obroka na višu razinu, dok istovremeno potrošačima pružaju osjetilni doživljaj, odnosno užitak. Osim toga, vrlo često se spominje i istražuje zdravstvena dobrobit različitih začina pa se tako navodi njihovo antioksidativno, antimikrobno, antikancerogeno i protuupalno djelovanje, utjecaj na razinu šećera i kolesterola u krvi, kao i utjecaj na raznolikost crijevne mikroflore pa samim time i zdravlje crijeva. Iako se u znanstvenim istraživanjima često navodi kako su potrebna daljnja istraživanja s kojima bi sa sigurnošću potvrdilo kako upotreba začina ima značajan učinak na naše zdravlje, jer na zdravlje utječe puno faktora, ono što možemo reći jest da upotreba začina svakako doprinosi raznolikosti naše prehrane.
Zašto je raznolikost u prehrani tako važna?
Konzumiranjem raznolikih namirnica, uključujući i začine koji predstavljaju dijelove biljaka,
unosimo različite nutrijente koji su nam važni za normalno funkcioniranje organizma. Ako
gledamo na razini jednog dana tada ono što jedemo možda neće imati značajan utjecaj na naš organizam, ali kada gledamo širu sliku i duži vremenski period, tada prehrana i raznolikost itekako doprinose našem zdravlju. Broj začina je zaista velik, pa time možemo svakodnevno u svoju prehranu unositi raznolikost i izraziti svoju kreativnost kroz pripremanje jednostavnijih i složenijih obroka. Vrlo često se u kuhinjama nalaze uglavnom 2 do 3 osnovna začina, gdje je naravno neizostavna sol, te se ljudi ponekad boje istraživati nove okuse. Sol nam je u prehrani izuzetno važna, osobito ako je jodirana sol, ali konzumiranje soli u prevelikim količinama može se negativno odraziti na naše zdravlje. Primjerice, prekomjerni unos uzrokuje povišenje krvnog tlaka kojeg povezujemo s pojavom bolesti srca i moždanim udarom, ali povezuje se i s drugim bolestima kao što su rak želuca, bolesti bubrega, dijabetes, osteoporoza itd. Preporuka za maksimalni dnevni unos soli iznosi oko 6 grama, što slikovito predstavlja jednu čajnu žličicu.
Prema istraživanju Hrvati u prosjeku unose otprilike 11,6 grama soli dnevno! Hrvati
zaista vole sol, ali količine u kojima unosimo sol doista nisu poželjne. Dobra vijest je da nam u smanjenju količine soli mogu pomoći začini čime bitno možemo utjecati na svoje zdravlje,
osobito na regulaciju krvnog tlaka, a time i na zdravlje krvožilnog sustava.
Začini pomažu na način da obogaćuju hranu okusima čime prikrivaju smanjenje količine soli od uobičajenog, ali mogu i pojačavati osjećaj slanosti zbog čega nije potrebno dodavati velike količine soli. Vjerojatno to u nekima izaziva nezadovoljstvo zbog straha od potencijalne bljutavosti obroka, ali okusni pupoljci se s vremenom naviknu na manju količinu soli, a uz začine upoznajemo neke nove okuse i postižemo užitak. Upravo je užitak ono što jednako tako doprinosi dobrobiti svakog pojedinca i što bi trebala biti okosnica hranjenja.
Užitak proizlazi iz toga da jedemo ono što zbilja želimo i otkrivamo koji nam okusi, mirisi, teksture i ostale senzacije odgovaraju. I baš zato su nam važni začini jer čine jela ukusnijima i zanimljivijima. To nam je važna spoznaja jer uz hranu dobrog okusa više uživamo u procesu hranjenja, a kad je prisutan užitak u hranjenju tada smo zadovoljniji i imamo potrebu jesti onoliko koliko nam je uistinu potrebno, odnosno do razine ugodne sitosti. To je suprotno od uobičajenog mišljenja kako se nećemo moći zaustaviti ako počnemo jesti ukusnu hranu. Naprotiv, vrlo često se dogodi da baš zato što hrana nije ukusna žudimo za više hrane od uobičajenog.
Intuitivno hranjenje
U tom kontekstu dotičemo se i teme intuitivnog hranjenja. Intuitivno hranjenje je znanstveno dokazan pristup hranjenju koji se sastoji od deset principa, a kojeg su 1995. godine utemeljile dvije dijetetičarke, Evelyn Tribole i Elyse Resch. Ono zapravo predstavlja spoj nutricionizma i psihologije. Važno je naglasiti kako intuitivno hranjenje nije još jedna dijeta na beskonačnom popisu raznih dijeta, niti se primjenjuje u svrhu mršavljenja. Bit intuitivnog hranjenja jest uspostaviti zdrav odnos s hranom, umom i tijelom. Prema tome fokus u
ovom pristupu nije na brojkama (tjelesnoj težini, kalorijama) i veličini tijela, već na iscjeljenju
odnosa s hranom te slušanju i odgovaranju na poruke tijela kada smo gladni i siti. Također, ono nas uči kako da jedemo hranu s užitkom i bez grižnje savjesti. Osim toga, usmjerava nas na to da budemo u trenutku dok jedemo, da jedemo polako i da zamijetimo čaroliju okusa i mirisa. Stoga, predlažem vam da tu čaroliju postignete uz raznolike začine.
Tekst nastao u suradnji sa;
Nita Šarić
Certificirani savjetnik za intuitivno hranjenje